nedjelja, 22. travnja 2012.


22.05.
Dan planeta Zemlje


petak, 20. travnja 2012.

Instrukcije iz kemije - Značajne znamenke

Značajne znamenke

Broj značajnih znamenki određuje se na temelju sljedećih pravila:
  • svaka znamenka u rezultatu mjerenja koja nije jednaka nuli jest značajna znamenka
  • nula između dvije znamenke različite od nule je također značajna znamenka
  • nule koje leže lijevo od prve znamenke koja nije jednaka nuli nisu značajne znamenke (one samo određuju položaj decimalnog zareza)


Značajne znamenke u matematičkim operacijama

zbrajanje i oduzimanje
Pri zbrajanju i oduzimanju bitan je broj pouzdanih znamenki iza decimalnog zareza, a njega određuje član s najmanjim brojem pouzdanih znamenki iza decimalnog zareza.
množenje i dijeljenje
Pri množenju i dijeljenju broj pouzdanih znamenki u rezultatu određuje veličina izražena najmanjim brojem pouzdanih znamenki.

zaokruživanje rezultata 
~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki manja od 5, posljednja pouzdana znamenka se ne mijenja.
Primjer: 3,473 (2 značajne znamenke) → 3,47

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki veća od 5, posljednja pouzdana znamenka se uveća za 1.
Primjer: 3,478 (2 značajne znamenke) → 3,48

~ Ako je prva znamenka koja ne pripada nizu pouzdanih znamenki jednaka 5, prethodna pouzdana znamenka se ne mijenja ako je parna, a uvećava se za 1 ako je neparna.
Primjer: 3,475 (2 značajne znamenke) → 3,48
3,465 (2 značajne znamenke) → 3,46

~ Ako račun uključuje nekoliko stupnjeva, sva izračunavanja treba provesti bez zaokruživanja međurezultata. Konačan rezultat treba zaokružiti na onaj ukupan broj pouzdanih znamenki koliko ih sadrži član s najmanjim brojem pouzdanih znamenki.


 
Sikirica M., Korpar–Čolig B. (2001): Praktikum iz opće kemije. Školska knjiga: 81–83.